| |
|
SVE KRALJICE MEDA
Jedino u Novom Sadu proglašava se Kraljica meda i po tome se novosadski
Festival razlikuje od ostalih. Namera organizatora je bila da ukaže na
značaj žene u pčelarstvu na činjenicu da bez nje i porodice nema uspešnog
pčelarenja. Kao što matica drži čitavu pčelinju zajednicu na okupu, tako
i žena drži porodicu.
Sve dosadašnje Kraljice meda koje su tu titulu ponele iz Novog Sada potiču
iz uglednih i uspešnih pčelarskih porodica. Svoju Humanost dokazale su
poklanjajući po 150 kilograma meda onima kojima je bio najpotrebniji i
doneo im najviše radosti. Dečjem selu u Sremskoj Kamenici, Domu za decu
ometenu u razvoju u Veterniku, mališanima u Dečjoj bolnici i predškolskoj
ustanovi Radosno detinjstvo, kao i Gerontološkom centru Novi Sad. Pomogle
su zasnivanje fabrike meda - pčelinjaka u manastiru Kovilj, Poljoprivrednoj
školi sa domom učenika u Futogu, Domu za decu ometenu u razvoju u Veterniku,
Karlovačkoj bogosloviji...
Ovo je prilika da mlađe upoznamo, a starije podsetimo na dosadašnje Kraljice
meda.
Prva je bila 1996. godine Marija Hunjadi iz Petrovaradina.
Uz supruga Vladu pčelarstvom se bavi više od tri decenije i ušla je gotovo
u sve njegove tajne. Imaju na kamionu i prikolici više od 300 košnica
koje sele na gotovo sve medonosne paše širom Vojvodine i Srbije, od Begeja
do Drine. Kvalitetnim pčelinjim proizvodima, osvajaju svakog potrošača.
Druga je bila Milanka Vorgić, novinarka koja je
svojim prilozima na talasima Radio Novog Sada i TV ekranima približila
svima, posebno potrošačima, pčele i njihove proizvode. U naučnom programu
TV Novi Sad svake poslednje subote u mesecu emituje se emisija ,,Pčeli
u čast, medu u slast''.
Treća Kraljica meda postala je Snežana Bugarski
iz Bačkog Petrovog Sela. Pčele je zavolela nakon udaje, dolaskom u kuću
Bugarskih i sa svojim suprugom Branetom nastavila porodičnu tradiciju.
Biljana Sarić iz Kragujevca bila je četvrta Kraljica
meda. Ona je nakon udaje stekla prva pčelarska iskustva, ali porodica
Sarić je njenim dolaskom dobila člana koji je unapredio njihov rad. To
je primetno na svim pčelarskim izložbama na kojima se pojave, a prisutni
su gotovo na svima.
Peta Kraljica meda Snežana Trailović iz sela Dobrnje
kod Petrovca na Mlavi, pčelari sa mužem Momčilom i sinovima Vladanom i
Goranom. Imaju više od 150 košnica koje sele od Homolja i Fruške gore,
širom Vojvodine. Godišnje priozvedu 16 tona meda. Ova porodica živi od
pčelarstva i za pčelarstvo.
Pčelinjak šeste Kraljice meda Gordane Kocić iz Leskovca
i njenog muža Vase, ubraja se među najsavremenije u zemlji. Pčele sele
tamo gde je priroda najčistija, do Gdreličke klisure i Vlaseničkog jezera.
Izvrcaju bagremov i livadski med.
Marija Periškić iz Bačkog Monoštora, sedma je Kraljica
meda, izdvaja se po znanju, umenju i rezultatima u proizvodnji meda. Radi
uz muža Ivana i sinove Ivicu i Željka sa njihovim porodicama u ,,fabrici
meda'' sa gotovo 400 košnica. Ova porodica može se videti u mnogim krajevima
sa svojim putujućim košnicama.
Osmu Kraljicu meda, Ranicu Milojković, nastavnicu
muzičke kulture u Petrovcu na Mlavi, na ,,slatki'' put je dovela mala
prosvetna plata i duga porodična tradicija. Najviše uživa u svojoj pčelarskoj
farmi na porodičnom imanju u Kamenovu, Homolju i Hetinu u Banatu. Tri
decenije se ova uspešna žena bavi pčelarenjem, a ovaj dar je nasledila
od majke Mire i oca Miloša. Postala je pravi ekspert za proizvodnju matičnog
mleča.
Tridesetšestogodišnja Biljana Radojčić iz Šida,
deveta je Kraljica meda. U porodici Radojčić, tradicija pčelarstva je
trideset godina. Pčelinjaci sa oko 450 košnica smešteni su u Batrovcima
i Berkasovu, na obroncima Fruške gore. Svekar Slavko Radojčić usavršio
je tehniku sakupljanja polena, te je ova porodica od osamdesetih godina
poznata po proizvodnji poliflornog polena.
Biljana se rado seća svog prvog kontakta sa pčelama, bliski susret - poljubac
u oko kada je proverila imunitet i alergiju. To je nije pokolebalo da
se bavi pčelarstvom te je danas usmerena na sve poslove i u pčelinjaku
i kod kuće na pripremi pčelinjih proizvoda za tržište.Prisutni su na svim
većim pčelarskim manifestacijama a u svemu tome pomažu im deca.
Kao Kraljica meda Biljana Radojčić poklanja 150 kg. meda mališanima u
Dečjem selu u Sremskoj Kamenici i predškolske ustanove ,,Radosno detinjstvo''.
Titulu desete Kraljice meda ponela je novosađanka Danica
Popić koja se sa suprugom Anđelkom gotovo 50 godina bavi pčelarstvom.
Jedna je od retkih, koja samostalno otvara košnicu i obavlja sve pčelarske
radove koji zahtevaju mnogo znanja i umešnosti.

Jedanaesta Kraljica meda je gospođa Gordana Milosavljević
iz Zrenjanina koja je poklonila 150 kg meda, najmlađim novosađanima. Ovu
laskavu titulu, ponela je za svoj dugogodišnji uspešan rad u pčelarstvu.
Zahvaljujući se, ona je istakla da je ovo priznanje za ,,ženski rad'',
jer su u pčelarstvu muškarci brojniji, ali je veliki značaj i nezamenljiva
uloga žena u pčelarstvu.
Kao
i na svakom festivalu meda tako i na ovom, 2007. godine, Društvo pcelara
,,Jovan Živanovic'' (organizator festivala) proglasilo je kraljicu meda.
Laskavu titulu i obavezu da uvek i na svakom mestu predstavlja sve žene
koje su deo života posvetile ovom zahtevnom i lepom zanimanju pripala
je SVETLANI MAJSTOROVIC, pcelarki iz Novog Sada koja sa svojim suprugom
Milanom, od prvog dana njihovog jedanaestogodišnjeg pcelarskog staža,
ravnopravno, rame uz rame, obavlja sve poslove u porodicnom pcelinjaku.
U poslednjih nekoliko godina u pcelinjaku imaju više od 100 društava (ove
godine zazimljeno oko 150). Pcele sele na Cer, u okolinu Osecine, na Frušku
goru, Banat, Backu... a pcelinjak je stacioniran u Sremu. Pcelare sa LR
i AŽ košnicama, specijalno ugradenim u kamion. Proizvode pretežno med
- uglavnom monoflorni, a ostale pcelinje proizvode u manjem ili znatno
manjem obimu.
Svetlana je rodena 1959, završila je srednju ekonomsku školu, zaposlena
je. Cerke Milana i Jelena, iako su završile fakultete, pomažu u pcelinjaku.
Ove godine, osim što ce poneti titulu Kraljice meda, Svetlana ce prvi
put postati i baka.
Milanka Vorgić
Željko Vuletić
|
|
|